Nova pravila EU-a za bolju zaštitu potrošača pri online kupovini

 S obzirom na to da je veliki dio, točnije 37 posto e-trgovine i internet stranica za rezervaciju putovanja, zabavu, odjeću i elektroničke proizvode u 2014. godini bilo je u suprotnosti s EU zakonima o potrošačima, Europski parlament usvojio je nova pravila za zaštitu potrošača.

Nadležna nacionalna tijela za provedbu zakona imat će veće ovlasti za otkrivanje i zaustavljanje online kršenja zakona o zaštiti potrošača, te mogućnost usklađivanja akcija u cijeloj EU u skladu s revidiranom Uredbom o suradnji u zaštiti potrošača (CPC), izvijestio je Europski parlament.

Nepošteni trgovci

Njihove ovlasti za provedbu istrage i izvršenja bi uključivale, između ostalog, ovlast da zatraže sve relevantne informacije radi utvrđivanja identiteta nepoštenih trgovaca, kupovanje roba ili usluga i pod prikrivenim identitetom, izricanje kazni, poput novčanih, te pomoć potrošačima pri traženju naknade štete.

Usvojeni zakonodavni tekst službeno još treba odobriti Vijeće, a uredba će se primjenjivati 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu.

Jedan od presudnih zahtjeva Parlamenta tijekom pregovora s Vijećem bio je snažnije uključivanje potrošačkih organizacija. One će imati proaktivnu ulogu, tako što će signalizirati sumnjive radnje i povredu zakona, s obzirom da bi o tim radnjama mogli znati prije nego vlasti, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.

Istraživanje, na koje se pozvala Komisija iznoseći prijedlog osuvremenjivanja sadašnjih pravila zaštite potrošača, pokazalo je da je 37 posto e-trgovine i internet stranica za rezervaciju putovanja, zabavu, odjeću i elektroničke proizvode u 2014. godini bilo u suprotnosti s EU zakonima o potrošačima.

Diskirminirani potrošači

Među primjerima praksi koje bi trebalo bolje riješiti u skladu s novim pravilima EU-a su kratkoročna prekogranična promidžba neke zrakoplovne tvrtke koja je na kraju otkazala snižene karte, dugoročna pretplata skrivena iza ponude osvajanja telefona za jedan euro, online trgovac koji ne isporučuje namještaj s potpisom koji tvrdi da prodaje i pritužbe o cijenama najma automobila Europskom potrošačkom centru koje pokazuju da su potrošači diskriminirani na temelju njihove zemlje podrijetla.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu pozdravili su nove mjere za zaštitu potrošača koje je Europski parlament usvojio na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

"Jedinstveno tržište i jednakost europskih građana propisani su Ugovorom o funkcioniranju EU, a zaštita potrošača njegov je sastavni dio. Osobno, kao eurozastupnica promičem interese svih potrošača, vodeći računa o građanima Hrvatske kako ne bi bili diskriminirani i kako bi uživali istu kvalitetu i iste usluge i na tome sustavno radim,“ izjavila je Dubravka Šuica.

Kolektivna odšteta

"Žalosno je da je čak trećina prehrambenih proizvoda koje nalazimo na policama trgovina u novijim članicama EU-a lošije kvalitete nego što je to na Zapadu. Istraživanja su potvrdila da je istočno tržište prevareno istim ambalažama u kojima su nekvalitetni proizvodi. U Europskoj uniji ne smije postojati zemlja s 'potrošačima druge klase',“ rekla je Marijana Petir.

"Praksa je pokazala da je suradnja među nacionalnim vlastima apsolutno nužna kako bi se mogla ostvariti prava potrošača. Ali, isto tako, nužno je uspostaviti okvir kroz koji potrošači mogu tražiti odštetu preko kolektivnih akcija. Zato sam s BEUC-om pisala Europskoj komisiji da se osigura pravo kolektivne odštete. Naime, kada je došlo do skandala s VW, Amerikancima je isplaćena odšteta, a europski potrošači još čekaju! Ova Uredba je veliki korak naprijed sa europske potrošače,“ istaknula je Biljana Borzan.

"EU mora održavati visoku razinu ambicije što se tiče zaštite potrošača, pogotovo ranjivih skupina. Potrebni su nam učinkoviti mehanizmi koji će omogućiti dosljednu provedbu pravila o zaštiti potrošača u cijeloj EU. Podržavam i stvaranje sustava kojim će se informirati potrošače o rizicima prevelikog zaduživanja te povećati njihova zaštita na financijskim tržištima,“ rekao je Tonino Picula.

"Uredba ostavlja dovoljno prostora državama članicama da same izaberu sustav provedbe koji smatraju prikladnim te odluče o raspodjeli ovlasti među nacionalnim tijelima. Također, slobodne su odrediti hoće li nadležna tijela ovlasti izvršavati izravno ili uz pomoć drugih javnih tijela, odnosno pod nadzorom pravosuđa od kojega se traži samo učinkovitost i proporcionalnost troškova postupka. Standardi zaštite potrošača moraju nam biti zajednički, a države članice trebaju moći birati kako će ih implementirati poštujući pritom ovu Uredbu".“ rekla je Ruža Tomašić. (Hina)