Počinje veliki povratak: Može li ĐĐ ponovno zapošljavati tisuće Brođana?

SLAVONSKI BROD – Kao da se grad na Savi barem na trenutak vratio u svoje najjače industrijske godine – u dvorani Uprave Đuro Đaković Grupe jučer je održan Strateški forum obrambene industrije, događaj koji je u Slavonski Brod vratio teme o tenkovima, streljivu, dronovima i strateškoj sigurnosti države. Atmosfera u prepunoj dvorani bila je sve samo ne protokolarna: za istim stolom našli su se političari, generali, sveučilišni profesori, stručnjaci za sigurnost, gospodarstvenici i veterani „Đure“, ljudi koji se sjećaju vremena kad je Brod bio jedno od važnijih industrijskih uporišta obrambene proizvodnje na prostoru bivše države, a kasnije i Hrvatske.

Inicijator skupa bio je saborski zastupnik i predsjednik Županijske skupštine BPŽ Pero Ćosić, dok su uz njega forum otvorili predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Marko Ćosić i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. U publici su bili i brojni uzvanici: saborska zastupnica Livija Maduna, potpredsjednica Županijske skupštine BPŽ Slavica Lemaić, generali Ivo Obrovac, Mladen Kruljac, Zvonko Peternel, Krešimir Šipoš, predstavnici industrije, akademske zajednice i „Đurini“ radnici, nekadašnji i sadašnji.

Ćosić podsjetio što je Brod radio u ratu

Pero Ćosić iskoristio je uvodno izlaganje da podsjeti što je ova tvrtka konkretno radila tijekom Domovinskog rata. Naglasio je da je Đuro Đaković tada proizveo oko pola milijuna ubojitih sredstava – od tenkova M-84 i strojnice Šokac do bombi, tromblona i topovskih granata – te da to nije stvar mitologije, nego industrijske činjenice.

Ustvrdio je kako su i danas prisutni znanje, stručnost i industrijski kapaciteti koji bi omogućili povratak na zahtjevno tržište Europske unije, uz oslonac na mrežu domaćih kooperanata. Upravo se u toj kombinaciji – iskustva, sačuvane dokumentacije i novih generacija inženjera – nazire šansa da Brod ponovno bude više od bilješke u povijesti vojne proizvodnje.

Anušić: dronovi dominiraju, ali bez klasične sile nema napredovanja

Ministar obrane Ivan Anušić u svom je izlaganju spojio iskustva s terena i globalne trendove. Podsjetio je da Brod ima dugu tradiciju u proizvodnji vojne tehnike, od tenkova do licencijske proizvodnje oklopnjaka Patria, ali je fokus govora stavio na aktualne ratove i nagli uspon bespilotnih sustava.

Pozvao se na podatke s nedavnog posjeta Ukrajini, gdje je – prema informacijama koje je iznio – 80 posto gubitaka u ratu rezultat djelovanja dronova. Istodobno je naglasio da takva statistika ne znači kraj klasične vojne tehnike:

– Uz svu tehnologiju, napredovanje na bojištu i dalje ostvaruje samo uz klasično, konvencionalno oružje – poručio je ministar, jasno stavljajući do znanja da suvremeni rat nije zamijenio tenkove i topništvo, nego ih je nadogradio novim sredstvima.

Govoreći o financijama i percepciji ulaganja u obranu, Anušić je posegnuo za usporedbom s Izraelom, državom koja u obranu ulaže oko 10 posto BDP-a i istodobno ostvaruje ogroman prihod od izvoza oružja.

– Vojna industrija nije trošak, nego zamašnjak široke metaloprerađivačke ekonomije – naglasio je, dodajući da bez sigurnosti, bez čvrste obrambene komponente, nema ni ulaganja ni razvoja drugih sektora. Sažeo je to u rečenicu koja je ostala zabilježena kao najprepoznatljiviji dio govora:

– Bez tenka ne bi bilo ni vrtića.

Hrvatska je imala dronove – znanje je otišlo, sada ga žele vratiti

Posebnu je pozornost izazvala Anušićeva opaska o hrvatskom znanju u području bespilotnih letjelica još iz vremena Domovinskog rata. Podsjetio je da je Hrvatska tada razvijala vlastite izviđačke bespilotne letjelice i da se dio tog znanja kasnije našao u rukama drugih država.

Spomenuo je Tursku, danas jednu od svjetskih sila u dronskoj industriji, koja je, kako je rekao, nastavila razvijati tehnologiju i na temelju znanja koje je kupila upravo od hrvatskih stručnjaka, dok domaći razvoj nije sustavno nastavljen.

– Vrijeme je da vratimo ono što smo jednom imali – poruka je ministra koja je dvoranom odjeknula gotovo kao svojevrsni zadatak: ne samo obnoviti nekadašnje dosege, nego ih nadograditi u skladu s potrebama modernog bojišta.

Industrija i struka: dokumentacija i ljudi su tu

Predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe, Marko Ćosić, istaknuo je kako je Grupa spremna ući u nove proizvodne programe – od konvencionalnog oružja do visokotehnoloških rješenja, za potrebe Hrvatske vojske, ali i za izvoz na strana tržišta. Pri tome je naglasak stavljen na činjenicu da se već sada u pogonima moderniziraju borbena vozila pješaštva Bradley, što pokazuje da Brod nije isključen iz suvremenih obrambenih projekata, nego je već dio njih.

Stručnjak za sigurnost Damir Terzić podsjetio je da je sačuvana cjelokupna dokumentacija za proizvodnju tenkova, oklopnih vozila i ubojnih sredstava. Naglasio je da Hrvatska i dalje ima stručnjake koji mogu raditi na klasičnim sustavima, ali i na suvremenim platformama, uključujući napredne elektroničke komponente i sofisticirane senzorske tehnologije, što je ključno za razvoj novih generacija oružanih sustava.

Akademska i državna potpora kao oslonac

Dekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, prof. Goran Šimunović, potvrdio je da Fakultet aktivno radi na razvoju novih tehnoloških rješenja te da je spreman dodatno ojačati suradnju s industrijom. Upravo se u povezivanju industrije i znanosti vidi prilika za stvaranje održivog ekosustava – od ideje i razvoja do prototipa i serijske proizvodnje.

Direktor operacija Agencije ALAN d.o.o., Luka Bandalo, istaknuo je da država podržava svaki projekt koji može povećati domaću proizvodnju oružja i opreme te naglasio da je hrvatska obrambena industrija već sada široko razgranata: u njoj, prema podacima iznesenima na panelu, djeluje 154 kompanija.

Europski novac i hrvatske prilike

Na forumu je istaknuto kako je kroz razne programe Europske unije za provedbu europske obrambene strategije na raspolaganju više od 800 milijardi eura do 2030. godine. U tom okviru Hrvatska, a osobito brodska metaloprerađivačka industrija, vidi svoju priliku.

Ministar Anušić najavio je da će do kraja godine biti potpisana četiri velika ugovora o nabavi radi opremanja Oružanih snaga RH, ukupne vrijednosti gotovo 1,9 milijardi eura, u čijoj će provedbi važnu ulogu imati domaće tvrtke, posebno Končar i Đuro Đaković.

Zaključna poruka foruma bila je da Hrvatska mora ponovno ozbiljno investirati u vlastitu obrambenu industriju – ne samo zato što svijet ulazi u novo razdoblje sigurnosnih izazova, nego i zato što takva industrija povlači za sobom razvoj čitavog niza drugih sektora, od visoke tehnologije do obrazovanja.

Slavonski Brod u tom mozaiku ne vidi sebe na margini, nego u središtu: kao grad u kojem se ponovno proizvode tenkovi, oklopna vozila, streljivo, ali i suvremeni dronovi i autonomni sustavi koji danas oblikuju globalno bojište.

Jućerašnji Strateški forum pokazao je da se ključni akteri – država, industrija i akademska zajednica – barem za jedan dan itekako ozbiljno okupili oko iste ideje: da se tradicija „Đure“ ne promatra samo kroz arhive i sjećanja, nego kroz nove hale, nove projekte i povratak Broda u vrh europske vojne proizvodnje.