Zbog ´ustaštva´ traži rušenje spomenika Derventskim vitezovima?!

Kandidat za gradonačelnika Gradiške u Republici Srpskoj, izvjesni Radislav Dončić, pokrenuo je inicijativu za uklanjanje spomenika poginulim pripadnicima 103. brigade HVO-a Derventa, poznate kao “Derventski vitezovi”, koji se nalazi na mjesnom groblju u Modranu kod Dervente.

Dončić smatra da spomenik, koji je oblikovan u formi hrvatskog grba i popločan karakterističnim crveno-bijelim kockicama, predstavlja simboliku koju, kako navodi, Republika Srpska ne smije tolerirati.

– Pokrećem inicijativu za uklanjanje ustaških spomenika s teritorija Republike Srpske i tražim od svih poslanika Narodne skupštine da je podrže. Ovaj spomenik ne smije ostati, jer to znači prihvatanje ideologije koja je u prošlosti donijela masovne zločine – poručio je Dončić.

U drugom dijelu obraćanja dodaje kako, prema njegovu mišljenju, takvi simboli “vrijeđaju žrtve i njihove potomke” te da je uklanjanje “dužnost prema budućim generacijama”.

Njegova inicijativa dolazi u trenutku kada su izbori pred vratima, a ratne teme ponovno postaju centralni politički narativ.

Spomenik na mjesnom groblju

Spomenik u Modranu podignut je 2007. godine donacijama mještana. Smješten je na mjesnom groblju, među nadgrobnim pločama, i nosi imena poginulih pripadnika Treće bojne Modran u sastavu 103. brigade HVO Derventa, kao i jednog nestalog branitelja.

Uz naziv postrojbe stoji i biblijski citat koji govori o boli i smrti, a na zasebnim pločama navedena su imena poginulih i stradalih 1941. – 1947. iz sela Dažnica, Gornja Lupljanica, Gradina, Modran, Šušnjari, Vrhovi i Zelenike – ukupno nekoliko stotina žrtava Drugog svjetskog rata.

Riječ je, dakle, o spomen-obilježju podignutom na groblju, sredstvima obitelji i mještana, u sjećanje na konkretne ljude s tog područja.

103. brigada i kontekst rata

103. brigada HVO-a Derventa osnovana je 25. ožujka 1992. godine i branila je više od 150 kilometara crte na tzv. posavskom koridoru. U samo nekoliko mjeseci poginulo je gotovo 600 njezinih pripadnika.

Treća bojna Modran, formirana 18. ožujka 1992., brojila je 524 dragovoljca, od kojih je 36 poginulo, nestalo ili preminulo od posljedica ranjavanja. Brigada je demobilizirana 1996. godine.

Derventa je tijekom rata pretrpjela teška razaranja i demografski slom, često nazivana i “drugim Vukovarom”. Od gotovo 48 tisuća Hrvata katolika koliko ih je ondje živjelo 1991., danas ih se vratilo tek oko tisuću.

Ratna memorija kao politički kapital

Inicijativa Radislava Dončića otvara legitimno pitanje tumačenja simbola, ali i drugo, osjetljivije pitanje – koristi li se ratna memorija kao predizborni alat?

Uklanjanje spomenika s groblja nije samo pravno ili urbanističko pitanje. Ono je duboko političko i simboličko. Kada se u kampanji problematizira oblik kamena i pločnika, dok se istodobno izostavlja razgovor o aktualnim društvenim i ekonomskim temama, teško je izbjeći dojam da se rat ponovno aktivira kao mobilizacijski mehanizam.

Nitko razuman ne spori pravo na osudu zločinačkih ideologija. No jednako tako, ozbiljna politika podrazumijeva razlikovanje između ideoloških simbola i grobljanskih spomen-obilježja s imenima poginulih.

Ako se svaka memorijalna struktura tumači isključivo kroz dnevno-političku prizmu, tada mrtvi postaju sredstvo, a ne predmet pijeteta. A to je teren na kojem se politički bodovi možda mogu osvojiti – ali društveno povjerenje teško može izgraditi. Video Dončićeva obraćanja možete pogledati  OVDJE.