Recikliranje je učinkovito, ali samo uz podršku centara za gospodarenje otpadom

 Postojeći Plan gospodarenja otpadom koji Hrvatskoj osigurava održivu ravnotežu između recikliranja i odlaganja, tehnički ministar na brzinu želi zamijeniti novim, za koji još ne postoji ni tehničko-tehnološka, ni ekonomska analiza, a suprotan je i preporukama Strategiji gospodarenja otpadom, kao jedinom važećem dokumentu za gospodarenje otpadom RH.

Unatoč upozorenjima Europske komisije, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović planira na sjednicu tehničke vlade postaviti Nacrt plana gospodarenja otpadom. Bude li taj plan usvojen, Republici Hrvatskoj prijeti gubitak 475 milijuna eura sredstava EU fondova, ali i višemilijunske kazne zbog nepoštivanja propisa o zbrinjavanju otpada.

„Hrvatska bi do 2020. trebala doći do stope odvojenog prikupljanja otpada od 50%. Gledamo li najoptimističniju metodologiju obračuna, u posljednjih smo 20 godina postigli stopu od 24%, što znači da čak i uz europski prosjek rasta od 3-5% godišnje ne možemo ostvariti traženi minimum. To je jasno i iz primjera Krka, kojemu je trebalo gotovo desetljeće da dođe do stope od 45%, no ostatak otpada i dalje šalje na klasično odlagalište. Čak i ako nekako uspijemo dosegnuti stopu od 50%, postavlja se pitanje što će biti s ostalih 50% otpada. I ta će količina negdje morati biti zbrinuta i obrađena. A to sigurno neće moći biti na klasičnom odlagalištu.“, pojasnio je Danko Fundurulja, potpredsjednik HUGO-a.

Jedan od argumenata koje ministar ističe odnosi se na sustav kružnog gospodarstva, odnosno recikliranja, za koje on tvrdi da je jedini put do ispunjavanja europskih smjernica o gospodarenju otpadom. No mehaničko-biološka obrada otpada dio je ukupne strategije zbrinjavanja, koja se temelji prvenstveno na sprečavanju nastanka otpada, zatim odvajanju i recikliranju, a tek potom MBO tehnologiji.

„Svih 13 regionalnih centara za gospodarenje otpadom koji su dio postojeće strategije (i dio su ispregovaranih stavki prilikom ulaska Hrvatske u EU) uključuju i reciklažu kao primarnu aktivnost prije prikupljanja nesortiranog otpada. Tek nakon procesa sprječavanja nastanka otpada, a potom odvajanja nastalog otpada, ostatak otpada odlazi u centre za gospodarenje, gdje se primjenom najmodernije tehnologije, bez opasnosti za okoliš, pretvara u energente i korisne sirovine, a gorivo iz otpada pozdravljeno je kao alternativni izvor energije“, istaknuo je Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK.

„Plan je izrađen bez izvještaja o količini otpada na lokalnoj razini i bez konzultacije s jedinicama lokalne samouprave, koje su u konačnici i odgovorne za provedbu projekta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u izradi Nacrta plana gospodarenja otpadom nije izradilo tehničko-tehnološku i ekonomsku analizu, niti je dobilo pozitivna mišljenja drugih ministarstava“, dodao je Danko Fundurulja.