Prskalo: "Strukovne škole morat će biti okrenute tržištu rada i dobro opremljene"

Pomoćnikom ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak Brođanin Vlado Prskalo imenovan je u srpnju ove godine. Nimalo slučajno.
Čak 28 godina Prskalo je bio ravnatelj Srednje poljoprivredne škole “Matija Antun Reljković” u Slavonskom Brodu. S te pozicije je i imenovan pomoćnikom ministra. Zahvaljujući ponajviše njemu ta je škola danas jedna od najboljih strukovnih škola u Hrvatskoj u kojoj se prilikom upisa traži mjesto više. Provedbom čak 22 projekta ta je škola, koju pohađa oko tisuću učenika, povukla više od šest milijuna eura ili 45 milijuna kuna iz europskih fondova. Prskalo je povezao školu i gospodarstvo, uveo je napredovanje nastavnika te njihovo usavršavanje u Austriji, Nizozemskoj, Irskoj i Njemačkoj, povezao je školu sa stručnim školama u nizu europskih država, piše Glas Slavonije.

Fokusiran na ljude
S Vladom Prskalom razgovarali smo o reformama u obrazovnom sustavu i posebice strukovnom obrazovanju.

Bili ste 28 godina ravnatelj Srednje poljoprivredne škole "Matija Antun Reljković" u Slavonskom Brodu. Od te ste škole u pozitivnom smislu napravili malo čudo. Možete li navesti kako ste to uspjeli?
- U proteklom razdoblju bio sam snažno fokusiran na ljude, na njihovo stručno usavršavanje te na motiviranost ljudi u školi koju sam vodio. Ljudski potencijal je najvažnija komponenta svakog projekta i drago mi je što isto mišljenje dijeli novi tim u “Ministarstvu budućnosti” kako ga volimo zvati.

Držite li da ste upravo zbog toga i uključeni u rad Ministarstva?
- Da. Jedan od prioriteta ministrice Divjak je reforma strukovnog obrazovanja. Sustav je bio dovoljno dugo zapostavljen i vrijeme je za konačni iskorak u 21. stoljeće i građenje škole za život, a ne ocjenu.

Kakvim vidite strukovno obrazovanje nakon provedbe reforme?
- Kao fleksibilan i otvoren sustav koji je pozicioniran u spajanju javnih i privatnih interesa te koji osigurava zapošljivost mladih kroz partnerstvo javnih i privatnih interesnih skupina. Stručna praksa i iskustvo su ključni za to. Provedbom reforme planiraju se postupne promjene u sustavu strukovnog obrazovanja na način da se iskoristi sve ono što je u sustavu prepoznato kao dobro, da se ne ugrozi kvaliteta već izgrađenog te da se ciljanim ulaganjem u poboljšanje postojećeg sustava postignu najbolji mogući rezultati. Uspješna provedba reforme obrazovanja povezana je s ostvarenjem drugih ciljeva koji se vežu uz podizanje kvalitete rada i društvenoga ugleda nastavnika, unaprjeđivanje razvojnoga potencijala odgojno-obrazovnih ustanova, razvoj cjelovitog sustava potpore učenicima, školsku infrastrukturu te uvođenje sustava osiguranja kvalitete. Zbog specifičnosti sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, za njegov je razvoj neophodan nastavak rada na modernizaciji strukovnih kurikuluma, opremanju škola te jačanju suradnje s poslodavcima, kao i na unaprjeđivanju sustava stručnog usavršavanja nastavnika i promociji strukovnog obrazovanja kao poželjnog budućeg zanimanja. Strukovno obrazovanje vidim kao visokokvalitetno i dostupno inicijalno obrazovanje koje društvo, a prije svega učenici i njihovi roditelji, odnosno polaznici, prepoznaju kao privlačnu opciju koja im pruža stjecanje ključnih i specifičnih strukovnih kompetencija.

Sudjelovali ste u izradi prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje (2015. - 2016.). Je li se nešto promijenilo u odnosu na Jokićev tim i prijedloge koje ste pripremali prije gotovo dvije godine?
- U završnoj je fazi rad na Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje, reaktivirali smo stručne radne skupine, reakcije učitelja su izrazito pozitivne i ohrabrujuće, a to je najvažnije, jer su upravo oni krvotok bez kojeg nema prijeko potrebnih promjena. Razmatraju se komentari pristigli na stručnu i javnu raspravu te se dorađuje konačan prijedlog teksta. Također, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju je u završnoj fazi pripreme za ulazak u proceduru Vlade, kojim se također omogućuje kurikularni pristup te uspostava sustava osiguranja kvalitete strukovnog obrazovanja te centara kompetentnosti, čime se pridonosi razvoju strukovnog obrazovanja. Isto tako, s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih surađujemo na projektu izrade sektorskih kurikuluma i kurikuluma za strukovne kvalifikacije.

U kojoj je fazi reforma? Je li počela eksperimentalna provedba strukovnog kurikuluma?
- Uvedeno je 19 eksperimentalnih programa. U Hrvatskoj se u većoj ili manjoj mjeri provode tri modela učenja temeljenog na radu (kombinirani programi ili naukovanje; u školi s razdobljima osposobljavanja u tvrtkama te integrirano u programu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja) i naša je namjera jačati svaki od modela u mjeri u kojoj je to moguće. U svim strateškim dokumentima Republike Hrvatske prepoznata je važnost učenja temeljenog na radu i stvorene osnove za njegovo unaprjeđivanje, podizanje kvalitete te jačanje obuhvata. Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. u dijelu koji se odnosi na “Obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada” planira uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja. Ministrica je imenovala radnu skupinu za razvoj modela i pripremu uvođenja dualnog obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav, a koju čine predstavnici Ministarstva, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva turizma, njemačke i austrijske komore, švicarskog veleposlanstva i sindikata. Mislim da ovakvu razinu suradnje svih dionika Hrvatska još nije vidjela. Provedba ovakvog oblika učenja zahtijeva veću potporu sustava budući da trenutačne gospodarske prilike ograničavaju kapacitete gospodarskih subjekata za aktivnije sudjelovanje u procesu učenja. Stoga je potrebna sustavna potpora i poticaji kako bi se dodatno razvijali svi oblici učenja temeljenog na radu.

Modeli učenja
Kako će, dakle, u budućnosti izgledati obrazovanje učenika u našim srednjim strukovnim školama?
- Očekujemo značajan iskorak u povezivanju obrazovnog sustava s HOK-om, HGK-om te drugim dionicima koji su uključeni u izradu dualnog modela strukovnoga obrazovanja. U strukovnim školama moraju se osigurati svi preduvjeti za kvalitetno obrazovanje: opremljene škole, educirani nastavnici i škole okrenute tržištu rada. Povezivanje škole s gospodarstvom realizirat će se na način da se dio nastave održava u gospodarskim prostorima. Neke škole već sada imaju uz jedinstveni model obrazovanja i prilagođeni dualni sustav. Ojačat ćemo model učenja temeljen na radu (WBL - eng. Work-based Learning). Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje omogućavamo prilagođavanje za uvođenje i drugih oblika učenja i poučavanja. Stvaramo model koji uključuje kvalitetno i atraktivno učenje temeljeno na radu i snažan profesionalni razvoj nastavnika i mentora koji će biti uključeni u nastavni proces.
Kada se takav proces može očekivati u praksi?
- Neki od dijelova modela primijenit će se i postati vidljivi već početkom 2018./2019.