Brucoše ne zanimaju pravo, ekonomija ni poljoprivreda

Mladi jako dobro znaju zašto su ili nisu birali određene studije, i to je poruka svima koji vode visoka učilišta – onima koji imaju pozitivan rezultat da tako nastave, a onima gdje je ostalo najviše neupisanih da moraju mijenjati stvari – komentirao nam je, vrlo otvoreno, do sada najveći broj slobodnih mjesta na Sveučilištu J. J. Strossmayera nakon upisa u ljetnom roku prorektor za nastavu i studente, prof. dr. sc. Dražan Kozak.

Naime, čak 1373 mjesta slobodna su u jesenskom upisnom roku na preddiplomskim sveučilišnim, integriranim i stručnim studijima na 17 sastavnica Sveučilišta u Osijeku! Riječ je o trećini od ukupne kvote za upis u akademsku godinu 2018./2019. - od 3960, u ljetnom je roku upisano 2587 studenata! Lani je za jesenski upisni rok slobodno bilo 860, a preklani 712 mjesta. Iako je za upise u novu akademsku godinu predviđeno 543 mjesta više u odnosu na prethodnu, broj upisanih u ljetnom roku samo je nešto veći – lani se u prvom roku upisalo 2557 brucoša, a preklani, kada je kvota iznosila 3262, upisano ih je 2549.
Mnogi fakulteti i odjeli ovo ljeto nisu uspjeli upisati ni polovinu novih studenata – to su Poljoprivredni fakultet (koji je nedavno promijenio naziv u Fakultet agrobiotehničkih znanosti, nap.a.), Pravni fakultet, Odjel za fiziku i Odjel za kemiju te Katolički bogoslovni fakultet.
Prema omjeru broja kvota, upisanih i slobodnih mjesta najkritičnije je na Poljoprivrednom fakultetu (Fakultetu agrobiotehničkih znanosti), koji je za sada upisala samo četvrtina studenata - 119 brucoša od ukupno 444, što će reći da je ostalo čak 325 mjesta! Usporede li se podatci s prethodnim godinama, još su više zabrinjavajući – lani u ljeto upisano je gotovo dva i pol puta više brucoša (289 od 463), a preklani četvrtina ukupne kvote (334 od 464). Iako se, kao i prorektor, nada da će se većina slobodnih mjesta popuniti ujesen, dekan prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić zna da ne vrijedi sjediti i čekati, nego da treba poduzimati konkretne mjere kojima će privući nove studente.
- Promijenili smo naziv, i od iduće godine uvodimo nove studijske programe koji idu u segment poljoprivredne biotehnologije, u smjeru poljoprivrede i zaštite okoliša te obnovljivih izvora energije. Ti studijski programi imaju budućnost u 21. stoljeću, posebice u području bioekonomije i cjelokupnoga dijela biotehničkih znanosti i vjerujemo da ćemo uz njih pridobiti nove studente – komentirao je dekan Zmaić. Velikim dijelom krivi i dosadašnje najlošije rezultate državne mature – u poljoprivrednim školama iz kojih najčešće dolaze njihovi budući studenti sve manje učenika polaže maturu i u tome su sve lošiji, iako pišu ispite B razine. Potvrdio je to i Marinko Džakula, prof., ravnatelj Poljoprivredne šumarske škole Vinkovci, koja inače daje znatan broj studenata ovog fakulteta, a ove ih se godine upisalo samo šestero.
Naujspješniji u ljetnom roku ove je godine Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, ujedno i napoželjniji na osječkom Sveučilištu među ovogodišnjim maturantima. Studij Kineziologije tog fakulteta među rijetkima je u prvom roku popunio sva mjesta, a tako je bilo i lani. Mjesta nema još samo na Matematici i računarstvu Odjela za matematiku, Arhitekturi i urbanizmu Građevinskog i arhitektonskog fakulteta te Psihologiji Filozofskog fakulteta.

- Na sveučilištima još nismo osjetili bumerang negativnog demografskog trenda, nama će se tek dogoditi ta praznina. Kada iseljena djeca dođu u godine za studiranje, nećemo ih imati – upozorava prorektor Kozak koji i govore na manifestacijama Sveučilišta često koristi kao priliku kako bi pred akademskim i političkim uglednicima ukazao na taj gorući problem. Srž problema vidi u dramatičnoj demografskoj slici istoka Hrvatske i sve težem zadržavanju mladih u Slavoniji i Baranji, što se u konačnici odražava na cijeli obrazovni sustav – sve manje djece u školama pa i studenata. Ako je samo Slavonija u posljednjih 13 školskih godina ostala bez više od 34.000 učenika, o čemu smo nedavno pisali, što tek čeka naša visoka učilišta?

Na stranu i preporuke HZZ-a, popis deficitarnih zanimanja i sve drugo prema čemu bi se trebalo voditi pri određivanju upisnih kvota – postavlja se pitanje, što mladi poručuju svojim izborom studija? A poručuju jako slično. Budući brucoši Sveučilišta u Osijeku, kojih je za sada puno manje od očekivanog broja, vrlo jasno poručuju da ih najviše želi studirati u području tehničkih znanosti, i to na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) te u području interdisciplinarnih znanosti, točnije Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, a najmanje ih privlače društvene i humanističke znanosti, konkretno Pravni i Ekonomski fakultet te biotehničke znanosti, i to Poljoprivredni fakultet. Poželjni su studiji u području biomedicine i zdravstva te prirodnih znanosti, a manji je interes u umjetničkom i znanstvenom području.

Glas Slavonije