Jača satnica, novi predmeti i eksperimentalni program u 62 škole

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2023./2024. osnovnu školu pohađat će oko 300.300 učenika, dok će u srednjim školama biti ukupno oko 145.500 učenika.

Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati oko 35.000 učenika, što je manje nego lani kada je u školske klupe prvi put sjelo 35.794 prvašića, te još manje nego prije dvije godine kada ih je bilo blizu 37.000.

Točne podatke o broju upisanih u prvi razred osnovne škole Ministarstvo će imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji je počeo 1. rujna.
 

U prvi razred srednje škole upisao se ove godine ukupno 39.961 učenik, oko 500 manje u odnosu na prošlu godinu te više nego dvije godine ranije kada ih se upisalo 38.229. Od ukupno upisanih u prvi razred srednje, 28.341 je upisao strukovne škole, 10.839 gimnazije i 781 umjetničke škole, piše HRT.hr

Do 29. rujna traje naknadni upisni rok te se neupisani učenici još cijeli rujan mogu upisati na nepopunjena mjesta.
 

Od ove školske godine počinje se provoditi eksperimentalni program cjelodnevne nastave u 62 osnovne škole, a u njega će, prema podacima MZO-a, biti uključeno 12.373 učenika.

Projekt čiji je cilj izjednačavanje mogućnosti obrazovanja za sve učenike i podizanje znanja koje je ispod europskog prosjeka eksperimentalno će se provoditi iduće četiri godine i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda. 

Od 2027., kada se škole izgrade i budu spremne za rad u jednoj smjeni, trebao bi ući u sve škole. Plan je da učenici u odabranim školama provode više vremena tamo, uz jaču satnicu pojedinih predmeta, nove predmete te dodatne aktivnosti, uključujući pisanje školske zadaće.
 

Model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa - programa nacionalnog kurikuluma, odnosno obavezne i izborne nastave (A1), programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).

U programima A1 i A2 sudjelovali bi svi učenici i u školi bi, ovisno o rasporedu, učenici razredne nastave boravili do 14 sati, a učenici predmetne nastave prosječno do 14.40 sati. Nakon obavezne nastave za sve učenike slijede aktivnosti izbornih programa za dio učenika.

Uz povećanje satnice nekih predmeta, poput hrvatskoga i matematike od prvog do osmog razreda, likovnog i glazbenog od prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom, geografije u petom te tehničkog u šestom, uvode se i novi. Tako se kao alternativa vjeronauku od prvog do osmog razreda uvodi predmet Svijet i ja, a učenici od prvog do četvrtog razreda dobit će predmet Praktične vještine.

Od prvog do osmog razreda kao obvezan uvodi se predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Predmet priroda i društvo u nižim razredima razdvaja se na dva predmeta - Društvo i zajednica te Prirodoslovlje, a taj će predmet osnovnoškolci slušati do šestog razreda.

Iz MZO-a ističu da će se infrastrukturne prilagodbe škola novom načinu izvođenja nastave odvijati u skladu s dinamikom i provođenjem potrebnih radnji pojedinih škola te nabavkom dodatne opreme. Za to je osigurano više od 18 milijuna eura, u rasponu od 150.000 do 550.000 eura, ovisno o veličini i broju učenika pojedine škole.