Hoće li Slavonski Brod ponovno imati čovjeka na čelu Zagreba?

U prvom planu najnovije kampanje za rektora Sveučilišta u Zagrebu našao se Stjepan Lakušić, istaknuti akademik i Brođanin čije ime odjekuje akademskom zajednicom diljem Hrvatske. Nakon što je Izborno povjerenstvo potvrdilo da su programi Ivana Koprića i Lakušića ispunili sve uvjete za kandidaturu, obojica će svoje vizije predstaviti Senatu 26. veljače, a konačna izborna sjednica Senata zakazana je za 10. ožujka.

Lakušić, koji je rođen i odrastao u Slavonskom Brodu, zakonito je više od tri desetljeća vezan uz akademski život Zagreba – od studentskih dana, preko znanstvene karijere, do najviše rektorske pozicije.

Od Slavonskog Broda do rektorskog ureda

Stjepan Lakušić rođen je 31. kolovoza 1968. u Slavonskom Brodu, gdje je završio osnovnu i srednju školu prije nego što je 1988. krenuo studirati na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome 1994., ostao je u akademskoj zajednici i karijera mu se postupno razvijala od asistenta do redovitog profesora u trajnome zvanju.

Njegov znanstveni rad usmjeren je na prometno inženjerstvo, posebice problematiku tramvajskih i željezničkih kolosijeka, dinamičkih utjecaja vozila te infrastrukturu prometnih sustava.

Mandat pun izazova i međunarodnih projekata

Već kao rektor, Lakušić je predvodio brojne inicijative – od međunarodnih znanstveno-stručnih konferencija do projekata inovacija u graditeljstvu koji su osvojili nagrade diljem Europe i svijeta.

U akademskoj 2022. postao je 83. rektor Sveučilišta u Zagrebu, najveće i najstarije visokoobrazovne ustanove u zemlji, preuzevši vodstvo nakon dugogodišnjeg rektora Damira Borasa.

Njegova dobro etablirana pozicija potvrdila se i na međunarodnoj razini: Lakušić je izabran u Radnu skupinu za strategiju istraživanja i inovacija Europskog udruženja sveučilišta (EUA), gdje će sudjelovati u oblikovanju politika istraživanja i inovacija na europskoj akademskoj sceni.

Izborna utrka za novi mandat

Program koji je Lakušić pripremio za mandat 2026.–2030. temelji se na paradigmi „Studenti u središtu“. Fokus je na unapređenju obrazovanja i istraživanja, jačanju međunarodne suradnje, modernizaciji studija i primjeni digitalnih rješenja, uključujući i umjetnu inteligenciju, te jačanju veze Sveučilišta s gospodarstvom.
Protivnik mu je Ivan Koprić, čiji program također zagovara modernizaciju i internacionalizaciju, ali s naglaskom na širu reformu institucije.

Kako programi kandidata budu predstavljeni Senatu 26. veljače, akademska zajednica u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj, s napetošću će pratiti rasprave koje bi do 10. ožujka mogle odrediti smjer najveće visokoškolske ustanove u zemlji.