Slavonci sve više dobivaju moždane udare, pa čak i dvadesetogodišnjaci

Puno pacijenata im se u zadnja dva mjeseca javlja s multiplom sklerozom, ali što je još gore sve je više pojava moždanih udara, pogotovo kod mladih osoba. Moždani udar je drugi ili treći uzrok smrti u cijelom svijetu, a na prvom mjestu kao uzrok invaliditeta. Nažalost ne može se znati kada ćete dobiti moždani udar.

"Nažalost možete napraviti kompletnu obradu danas, a sutra dobiti moždani udar. Dakle, to je akutna naglo nastala bolest, koja je vrlo često jedno iznenađenje i za pacijenta i njegovu obitelj. Međutim, postoje neke kronične bolesti i stanja koji povečavaju rizik nastanka moždanog udara", kaže v.d. predstojnice Klinike za neurologiju Kliničko-bolničkog centra Rebro u Zagrebu prof. dr. sc. Zdravka Poljaković.

Rizik od dobivanja moždanog udara povećavaju nepravilni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće, srčane bolesti, kronična stanja.

"Kada govorimo o moždanom udaru postoje, grubo gledano, tri vrste, jedna koja dovodi do začepljenja krvne žile, a koja je i najčešća (80% udara), druga koja dovodi do krvarenja u područje samog mozga (puknuče krvne žile) i treća, ali i najrjeđa (5-7% bolesnika), puknuće jedne krvožilne aformacije koja dovodi krvarenje u području moždanih ovojnica. Sve su to moždani udari, svaki od njih imaju drugačiju kliničku sliku, a možemo reći i drugačiju prognozu", ističe dr. Poljaković.

Mozak je jedan od najmanje istraženih ljudskih organa, a bez njega nema funkcioniranja niti jednog drugog organa.

"Taj naš mozak, sigurno u jednom velikom dijelu, ne samo da nije istražen, nego ne možemo i do sada znati točno sve načine funkcioniranja i onih funkcija koje su nam poznate. Postoje neki podaci, da možda čak 80% funkcija mozga je do sada neistraženo, pri tome ne mislim na anatomiju mozga", ističe doktorica.

Stoga pazite na stres, tempo života, ali i na prehranu, jer nepridržavanje zdravom načinu života može utjecati na pojavu bolesti, pa i dobivanje moždanog udara.